Vlada sprovodi novi projekt, Giljotinu propisa
Giljotina propisa, sprovodi vlada u saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom koja je dio Svjetske banke. Radi se o projektu koji ima za cilj da unaprijedi poslovni ambijent u Crnoj Gori na način što će smanjiti broj upravnih procedura, skratiti rokove po kojima organi uprave postupaju i smanjiti troškovek oji opterećuju stranke. Giljotina ima tri komponente: analiza zakona koji su na snazi, njihovo pojednostavljenje, druga komponenta je donošenje bussines reforma- poboljšanje pozicije na doin bussines ljestvici i treća komponenta je uvođenje RIA- koji podrazumijeva analizu propisa koji tek treba ad stupe na snagu.29 Jan 2010
Izreka ne vrijedi plakati nad prosutim mlijekom lijepo opisuje trenutnu situaciju u podgoričkoj Mljekari. Prošlo je 12 godina otkako je Mljekara prodata- o tome da li je taj proces bio u potpunosti u skladu sa zakonom opozicioni I poslanici pozicije u skupštinskoj Komisiji za praćenje postupka privatizacije se ne slažu baš. Dok prvi imaju još neke sumnje, drugi pak vjeruju da je postupak bio potpuno regularan. No, u jednom su ipak saglasni, da većinski vlasnik nije briljirao u rukovođenju fabrikom. A na sjednici Komisije za praćenje postupka privatizacije I vlasnik Mljekare je imao priliku da kaže svoju stranu priče, od toga da je vlasništvo nad zemljom gdje se Mljekara nalazi sporno, pa je to otežavalo poslovanje, preko nelojalne konkurencije iz Srbije, koja svakako nije pomogla, do toga da nisu bili u mogućnosti da naplate svoja potraživanja, sve je išlo na vlasnička pleća. U slučaju da se pokaže da je moguće pozitivno poslovanje mljekare, država bi mogla sklopiti I sa vlasnikom istu vrstu dogovora kao I sa vlasnicima KAPa I Željezare.
Skupštine akcionara Montenegro i Neks berze donijele su odluku o spajanju, nakon što su prije dva mjeseca kontrolu nad obje berze preuzele kompanije vlasnikaAtlas grupe Duška Kneževića. Atlas grupa kupila je početkom novembra od Hipotekarne banke oko 29 odsto akcija Montenegroberze, kao i oko 21, odsto Neks berze. Atlas grupa nakon te trgovine sa povezanim firmama posjeduje nešto više od 47 odsto vlasništva u Montenegroberzi.
U Uniji Slobodnih sindikata smatraju da bi zaključivanje novog ili izmjena postojećeg Opšteg kolektivnog ugovora bila ništavna ukoliko oni u tome ne bi učestvovali. Oni smatraju da u svim pregovorima koji se ticu Opsteg kolektivnog ugovora moraju učestvovati obje sindikalne organizacije . Oni tvrde da Vlada i Unija poslodavaca žmure pred sindikalnom realnošću, da u Crnoj Gori postoje dva sindikata registrovana na nacionalnom nivou od kojih ni jedan nema akt o reprezentativnosti.
Turistička organizacija Kotor u ovoj godini nastupiće samostalno na Sajmu u Budvi, a imaće više nastupa sa Nacionalnom turističkom organizacijom na svjetskim berzama. Iz TO Kotor najavljuju I moguć nastup na jednom od sajmova u pribaltičkim ili srednjoevropskim zemljama, s obzirom na jako interesovanje za Kotor iz tih regiona.
Spaniju je u eurozoni proslavio neslavan rekord. Najveća stopa nezaposlenosti u zoni eura, zabilježena upravo u Španiji, dodatno se povećala krajem prošle godine I približila se 19 odsto. Ovakvi podaci bi mogli odložiti oporavak španske privrede. Broj nezaposlenih, kao posljedica pada građevinskog sektora I uticaja krize, u Španiji se u posljednje dvije godine udvostručio, dok je 40 odsto mladih bez posla. Analitičari nisu optimisti- očekuju da će opšta stopa nezaposlenosti ove godine dotaknuti 20 odsto.
Nakon što je uprava KAP-a, gotovo do centa ispraznila stambeni fond radnika, zaposleni se pitaju ko će im bez para graditi stanove. Radnici su podsjetili upravu da je opet prekršila zakon, jer su sredstva iz fonda striktno namijenjena za stambenu izgradnju. Poslodavac, koji uplaćuje novac u fond I to 3 procenta od bruto zarada, može prema kolektivnom ugovoru njime da raspolaže, ali samo za rješavanje stambenih potreba radnika. Iz fonda je od oko 2 miliona eura ostalo 132 hiljade. O eventualnoj tužbi sindikat će odlučiti naredne sedmice.
Američki predsjednik Barak Obama je u govoru o stanju najavio ozbiljne reforme u privredi. Između ostalog, i zamrzavanje javne potrošnje kako bi se uravnotežio budžetski manjak koji za 2010. predviđa u visini od 1350 milijardi dolara. Kako bi američka privreda zadržala vodeće mjesto u svijetu, Obama je najavio veće ulaganje u obrazovanje, kao I mjere za udvostručenje američkog izvoza u idućih pet godina. Obama je istakao da će izvoz osigurati nova radna mjesta, što je I postavio kao prioritet u ovoj godini. Pozvao je takođe da se ne ukidaju poreske olakšice od 38 milijardi dolara. Takođe je predložio da vlada sa 30 milijardi dolara pomogne lokalnim bankama za kreditiranje malih preduzetnika, jer kako kaže, velike banke sa Vol Strita kreditiraju samo velike kompanije.
Uprkos ranijim najavama, 13 radnika Prerade KAP-a od ponedeljka ipak neće štrajkovati glađu. Naime, otkako su radnici najavili gladovanje, uprava je isplatila zaostale zarade za njih 10, koji planiraju da ostanu u fabrici, dok su trojica spremna da odu iz fabrike- izgleda i dalje na crnom spisku. Razlog zbog kog im Uprava ne isplacuje otpremnine iako su se prijavili za socijalni program radnici vide u njihovom sindikalnom djelovanju.U Preradi je od ukupno 428 radnika približno 400 prihvatilo nekoliko puta mijenjan socijalni program I njima su do sada isplaćene otpremnine I sva ostala dugovanja.
Izmijenjeni socijalni program koji menadzment kapa nudi radnicima oni mogu a ne moraju da prihvate. Kapovci traze da im otpremnine budu obracunate na osnovu godina starosti no to je za menadzment za sada neprihvatljivo. Radnici slamku spasa vide u Sindikatu od kojeg ocekuju da se izbori za najbolje rjesenje.Promjena obracuna I te kako izazvala pometnju medju radnicima.Za prvobitni sindikalni program po kome se otpremnine obracunavaju po godinama starosti prijavilo se oko 480 radnika. Za sada odluku nisu promjenili oni kojima ni novim obracunom otppremnina nije umanjena a njih je cetrdesetak posto .
Sest hrvatskih investitora, akcionara pljevaljskog "Rudnika uglja", zatrazilo je od Komisije za hartije od vrijednosti da hitno pokrene istragu o koriscenju povlascenih informacija i zloupotreba od strane ucesnika na domacem trzistu hartija od vrijednosti, a sve u vezi sa kupoprodajom skoro 40 odsto akcija pljevaljske kompanije. Kako pisu "Vijesti", nepoznati kupac sakriven iza kastodi racuna Hipotekarne banke AD Podgorica za kratko vrijeme, do 9. decembra, stekao je dva miliona akcija "Rudnika uglja" po cijeni od 6 eura, da bi ih 14. decembra prodao italijanskoj kompaniji "A2A2 po cijeni od 9.5 eura, cime je ostvarena razlika u cijeni od cak 6 miliona eura. U dopisu Komisije za hartije vrijednosti, u koji su "Vijesti" imale uvid, pise da je nepoznati kupac bio u dogovoru sa "A2A" i da su iskoristili povlascene informacije cime su obmanuti ostali investitori. Inace, "A2A" je 14. decembra kupila 2 milona, odnosno 39,49 odsto akcija "Rudnika uglja" za 19 miliona eura. Hrvatski investitori su zbog sumnje u taj posao najavili su da ce o svemu obavijestiti italijansko regulatorno tijelo, hrvatske regulatorne agencije, a u krajnju ruku zatrazice pomoc institucija unutar EU.
Radnici Duvanskog kombinata Podgorica najavili su da ce radikalizovati proteste, ukoliko im se do kraja ovog mjeseca ne isplati majska zarada. Predsjednik Sindikata Nebojsa Stankovic kazao je da ce do Nove godine cekati na isplatu, a ako je ne bude, protesti ce, kako kaze, postati mnogo ozbiljniji. Radnici DKP-a traze isplatu osam zarada, tri regresa i 17 naknada za prevoz.
Danas je mozda dan "D" za niksicku "Zeljezaru". Radnici ce ponovo na ulice, ovog puta niksicke i to od 12 sati. Kako kazu, situacija u fabrici je katastrofalna, ali se nadaju da ce odgovorni konacno rijesiti nagomilane probleme. Zbog takvog stanja u fabrici danas ce da razgovaraju predstavnici vlasnika "Zeljezare" i Vlade koja vec duze prijeti raskidom ugovora. Ipak, za radnike je to, kako kazu, najgora opcija, i najavili su da ce nastaviti sa protestnim setnjama dok im se ne stvore uslovi za nesmetano i neprekidno odvijanje proizvodnje i dok se ne isplate dvije plate i regres.